Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja: 13. ožujka Deklaracija je prihvaćena, do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove, 17. ožujka 1967. godine objavljena je u Telegramu.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas koji su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim te se nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika. U Deklaraciji, koju je potpisalo 18 kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, iznijeli su svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Odlučujuću ulogu u nastanku Deklaracije imala je Matica hrvatska.
Mi je obilježavamo likovnim radovima glagoljskih slova koja su oslikali učenici.
Jeste li znali?
- da je Bašćanska ploča dragi kamen hrvatskoga jezika
- da je Hrvatska jedina zemlja koja ima najstarije tiskane knjige/inkunabule na dvama pismima – glagoljici i latinici
- da se hrvatski jezik u prošlosti nazivao i ilirski, dalmatinski, horvatski
- da je u Hrvatskome saboru 1843. prvi službeni govor održao Ivan Kukuljević Sakcinski
- da se do 1847. godine u službenim i javnim ustanovama u Hrvatskoj govorilo latinskim jezikom
- da je za jezično ujedinjavanje Hrvata zaslužan Ljudevit Gaj u 19. stoljeću
- da je Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika potpisalo 18 kulturnih i javnih ustanova te objavilo 17. ožujka 1967. u časopisu Telegram kako bi hrvatski jezik postao ravnopravan jezik u bivšoj Jugoslaviji
- da se od objavljene Deklaracije odlukom Hrvatskoga sabora održavaju Dani hrvatskoga jezika
- da je hrvatski jezik postao ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine 24. službeni je jezik Europske unije?
