U sklopu projekta Kazalište i mladi grupa od 31 učenika s dvije voditeljice, profesoricom Sandrom Maljić i Mirjanom Čović, uputila se 9. veljače na dvodnevni izlet u Zagreb. Dobro raspoloženje pratilo nas je već od početka putovanja te smo na cilj stigli uz pjesmu i zvuke gitare. Posjet kazališnoj kući grupi će, zasigurno, ostati u nezaboravnom sjećanju. Prepuno gledalište u kojem se tražilo mjesto više te sjajna izvedba scenskih i glazbenih točaka nikoga nije ostavila ravnodušnim.
MAMMA MIA prikazivana je u više od četrdeset zemalja, a do danas ju je vidjelo više od 54 milijuna ljudi, više nego i jedan musical u povijesti. Pred publikom se,uz glazbu ABBA-e, odvijala priča o Catherine Johnson, mladoj koja pred vjenčanje želi saznati tko joj je otac.
Gradsko kazalište Komedija na zagrebačkom Kaptolu izvrsno je ispunilo zadatak tako posebno teškog, zahtjevnog žanra teatra kao što je musical. Uživali smo u žanru komedije, sjajno su bile prikazane obiteljske vrijednosti, prijateljstvo kao vrlina, a sve je bilo zamišljeno kao klasični teatarski glazbeni show. Pjevane role bile su obilato popraćene pljeskom, a dio publike pjevušio je najpoznatije songove. Sve u svemu, nezaboravno iskustvo!
Sljedećeg jutra, 10. veljače, krenuli smo u dom Miroslava Krleže, kuću građenu 1928./29. godine za obitelj bankara Adolfa Reina. U jedan njezin stan, na poziv gospođe Rein, 1952. godine doselio je Miroslav Krleža sa suprugom Belom.
Gospođa Vesna Vrabec dočekala nas je na ulaznim vratima i kroz zanimljivu priču upoznala s književnim stvaralaštvom ovoga znamenitoga pisca kao i s kazališnim radom supruge Bele s kojom je Krleža proveo 62 godine zajedničkog života. No, krenimo redom.
Na samom ulazu zgradu smješten je portret slavnog pisca, a na ulazu u stan “pozdravlja” nas Krleža s podignutim šeširom. Blagovaonica puna kovanoga i porculanskog posuđa nasljeđe je Krležine tete Pepe. Na starom Krležinu crno-bijelom televizoru emitiraju se filmski zapisi o Krleži. Zidovi su ukrašeni slikama Mersada Berbera, Petra Dobrovića,Ivana Lackovića, Stojana Aralice… Krležina biblioteka ima 4 240 knjiga, tu je i Belin klavir, skulptura Marina Držića, mnoštvo knjiga i časopisa, Krležine drvene štake kao svjedoci posljednjih dana i fizičke nemoći…S radija može se čuti snimka Krležinih govora. Na zidu je veliki pano s označenim svim Krležinim adresama, fotografijama kuća vezanih za njegov život i rad. Dva video zida prikazuju inserte iz Krležinih drama, potom se na dva ekrana prikazuje crtani film Balade Petrice Kerempuha Zlatka Boureka, a isti je autor crtežima ukrasio zidove. Na izlazu je vitrina (odijela, čuveni Krležini šeširi i francuska kapa, nagrade…). Na kraju izlaznog hodnika, na prozorskom staklu, nalazimo fotografiju Miroslava Krleže kako odlazi.
Sretni, ali i sjetni napustili smo Krležin Gvozd, imajući priliku izbliza vidjeti sakupljena sjećanja “na jednog pjesnika i jednu glumicu”, kako je to i sam Krleža rekao.
Ostatak slobodna vemena učenici su proveli u centru Zagreba, a dvodnevni smo izlet zaokružili posjetom Arena centru nakon kojeg smo se uz pjesme i gitaru vratili u Mali Lošinj.
